NEUROZA NAŠEG DOBA je suvremeni oblik neuroze koji se po svojoj simptomatologiji, etiologiji i biti bitno razlikuje od klasičnih neuroza (histerija, traumatska neuroza, neuroza straha, opsesivna neuroza i dr.).
U suvremenim neurozama dominantni simptomi nisu klasični simptomi uzrokovani potiskivanjem seksualnosti ili agresivnosti, već osjećaj praznine, bezvrijednosti, dosade, dezorijentiranosti, depresije zbog zastoja u razvoju, kao i zbog doživljaja neuspjeha i duhovna neostvarenost. „Otprilike trećina mojih slučajeva ne pati od neuroze koja se klinički može utvrditi, nego od besmisla i besmisla svojih života. Nemam ništa protiv da se ti slučajevi označe kao opća neuroza našeg doba. Većina mojih pacijenata je u drugoj polovici svog života,” piše Jung.
Osnivač analitičke psihologije na više mjesta u svojim djelima govori o masovnim neurozama koje su svojstvene modernoj, materijalistički i tehnički usmjerenoj zapadnoj kulturi. Ovaj Jungov opis današnjih neuroza ljudi na Zapadu odgovara onome što je Viktor Frankl, egzistencijalistički analitičar, nazvao noogenom neurozom, bolešću duha, od koje boluju ljudi koji su izgubili smisao i čija je vjerska potreba osujećena. Bitna frustracija suvremenog čovjeka nije, dakle, u sferi seksualnosti, nego u sferi duhovnosti, u njegovoj nezadovoljenoj potrebi za smislom, u “egzistencijalnoj frustraciji”.
Današnje neuroze ne nastaju zbog potiskivanja bioloških nagona, nego zbog potiskivanja religijskih i duhovnih potreba, zbog dominacije racionalističkog, pozitivističkog i ateističkog pogleda na svijet, karakterističnog za moderno doba. Kako kaže Jung, nema sumnje da se “određeni broj neuroza prvenstveno temelji na činjenici da npr. religiozni zahtjevi duše više se ne opažaju zbog dječjeg ludila prosvjetiteljstva”.
2
0
20
20
